Već početkom sledeće godine, biće 13,90 evra, prema planu Komisije za minimalnu platu, javlja Nemačka novinska agencija (dpa).
Kompromis koji je predložila predsednica Kristijane Šenefeld usvojen je jednoglasno, saopštila je komisija u petak.
Trenutna minimalna zarada je 12,82 evra.
Komisija za minimalnu zaradu odlučuje o prilagođavanju ovog iznosa svake dve godine. Sindikati i poslodavci su zastupljeni u komisiji, a vlada zatim sprovodi odluku uredbom.
Odluka o trenutnom nivou minimalne zarade doneta je protiv glasanja sindikata, pri čemu je odlučujući glas imao predsednik komisije.
Ovog puta, rekao je Šenefeld, postignut je održivi kompromis koji obezbeđuje ravnotežu između interesa radnika i kompanija.
Što se tiče očekivanja javnosti da minimalna plata bude 15 evra - što zahtevaju Socijaldemokrate (SPD) - ona je rekla da su pregovori bili veoma teški.
To je potvrdio glavni pregovarač Nemačke konfederacije sindikata Štefan Kercel.
Predstavnik poslodavaca Štefen Kampeter (Steffen) žalio se na veliki politički pritisak na komisiju poslednjih meseci.
Tokom predizborne kampanje, SPD se zalagao za minimalnu platu od 15 evra po satu.
Međutim, koalicioni sporazum koji je SPD, kao manjinski partner, potpisao sa hrišćanskim demokratama (CDU/CSU) nije predviđao konkretno povećanje.
Minimalnu platu je uvela vlada hrišćansko-demokratske kancelarke Angele Merkel 2015. godine
Kada je minimalna satnica povećana na 12 evra u oktobru 2022. godine, socijaldemokratska vlada Olafa Šolca je izuzetno preuzela donošenje odluka umesto komisije.
Novi kancelar Fridrih Merc (CDU) je u nedavnom intervjuu jasno stavio do znanja da „neće biti pravnog automatizma“.
Ključni faktor za određivanje minimalne zarade je prošli razvoj plata prema kolektivnom ugovoru, koji izračunava Savezni zavod za statistiku.
Pored toga, srednja plata u Nemačkoj se koristi kao referenca. Minimalna zarada je odgovarajuća ako iznosi 60 procenata prosečne nacionalne zarade, ili statistički izračunatu polovinu.
Cilj je sprečiti da još više ljudi bude siromašno u budućnosti.
Prošle godine, prema zvaničnoj statistici, 15,5 odsto stanovništva je bilo u riziku od siromaštva - oko 13,1 miliona ljudi.
Prema definiciji Evropske unije, svako ko zarađuje manje od 60 procenata srednjeg prihoda ukupnog stanovništva smatra se siromašnim.
U 2024. godini, to je iznosilo 1.378 evra mesečno, nakon poreza i doprinosa, za osobu koja živi sama.
Glas javnosti/B06S