Crna Gora razmatra ponudu. Severna Makedonija odlučno odbija. O tome da li premeštanje migranata može da stavi tačku na višegodišnji problem ilegalnih migracija ili se time započinje novo poglavlje za krijumčare za RTS je govorio Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Radoš Đurović kaže da se dogovor Londona sa Prištinom mogao i očekivati jer su tamošnje vlasti i ranije imale aranžmane o prihvatanju migranata ili stranaca na izdržavanju kazne zatvora navevši primere Danske, Belgije i SAD.
Smatra da je Priština izašla u susret zahtevima Velike Britanije kao neku vrstu kontraustupka.
“Prištinskim vlastima je rečeno da moraju da ulažu u bezbednost i tu postoje razni aranžmani sa Velikom Britanijom, sa drugim zemljama i to je možda neka vrsta kontraustupaka koji se ispoljava na polju migracije”, naveo je Đurović.
Naglašava da u tom prihvatanju migranata postoje razne nepoznanice poput šta se dešava sa tim ljudima posle samog postupka, da li Priština ima kapacitete da te ljude vrati u njihovu zemlju porekla, da li će biti prosto pušteni da sami odu i onda ponovo biti u mogućnosti da probaju da se probiju do Zapadne Evrope postojećim balkanskim rutama.
Ideja o prihvatu migranata nije naišla na odupševljenje u zemaljama okruženja. Severna Makedonija je to odlučno odbila, iz Crne Gore su rekli da razmatraju, premijer Srbije Đuro Macut rekao je da da o tome tek treba da se razgovara.
Đurović kaže da se sada nameće pitanje da li je smisao takvog dogovora da ti mogranti ostanu na jednoj teritoriji do kraja život ili da zemlje Balkana koje primaju budu samo jedna stanica ka povratku tih ljudi. Tu sad zavisi od politika, od onoga šta je ideja zemalja koje predlažu takve aranžmane, navodi Đurović.
Glas javnosti/P02S