Širom Francuske danas se održava veliki međusindikalni štrajk, a vlasti očekuju da će na ulice izaći između 600.000 i 900.000 ljudi. Zbog protesta, koji su organizovani na 250 lokacija, očekuju se značajni poremećaji u ključnim sektorima širom zemlje, piše BFMTV.com, prenosi Index.hr.
Više desetina privedenih od jutros
Od jutros je uhapšeno više od 50 osoba, prenosi Gardijan pisanje Le Figaro. Sedmoro u Parizu, a 44 van glavnog grada.
Prema poslednjim podacima do 10 časova, bilo je 252 „akcije“ van najvećih gradova, u kojima je učestvovalo oko 30.000 ljudi, navodi list.
Međutim, Sofi Bine, liderka sindikata CGT, upozorila je da snažno prisustvo policije, koje je naložio odlazeći ministar unutrašnjih poslova, „doliva ulje na vatru“, ocenivši dosadašnji odgovor policije kao preterano grub, prenosi Le Monde.
U intervjuu za BFMTV, ona je takođe pozvala više građana da se priključe protestima, naglašavajući „krhkost“ novog premijera i potrebu da odgovori na socijalne zahteve, dodaje Le Parisien.
Zabeleženo je ukupno 17 blokada saobraćajnica, a policija je do sada uspela da deblokira dve lokacije. Tokom intervencija privedene su dve osobe.
Do 7 sati ujutro, nekoliko autobuskih garaža bilo je blokirano u Parizu i severnoj Francuskoj, kao i srednje škole u istočnom delu prestonice i u Amijenu, u departmanu Sona. Železnički saobraćaj je bio poremećen širom zemlje.
Očekuje se da će ovo biti najveći dan demonstracija od 2023. kada su mase izašle na ulice protestujući protiv upotrebe izvršnih ovlašćenja za sprovođenje reforme kojom je Emanuel Makron podigao starosnu granicu za odlazak u penziju na 64 godine, bez glasanja u parlamentu, piše Gardijan.
Podrška javnosti uprkos haosu
Uprkos najavljenom haosu, više od polovine Francuza podržava proteste. Prema anketi Elabe sprovedenoj za BFMTV, 56 odsto građana „podržava“ ili ima „simpatije“ prema današnjem štrajku. Ipak, ta stopa odobravanja je nešto niža u poređenju sa mobilizacijama protiv penzione reforme 2023. godine, kada je podrška iznosila između 60 i 63 odsto.
S druge strane, 25 odsto Francuza ne odobrava mobilizaciju, 18 odsto je ravnodušno, dok 1% nema stav. Čini se da nedavne promene u vladi nisu umirile socijalni bes, jer 66 odsto ispitanika smatra da će politika novog premijera Sebastijana Lekornua biti samo „nastavak one koju su vodile prethodne vlade Emanuela Makrona“.
„Novi premijer Sebeastijan Lekornu mora da se suoči sa besom koji se oseća u Francuskoj“, izjavila je Perine Mor iz umerenog sindikata CFDT u severnoj regiji Hauts-de-France, govoreći za lokalni javni radio Ici.
Ona je rekla da otkako je Makron došao na vlast 2017. godine, „imamo vladu koja je naklonjena biznisu, sa poreskim olakšicama i bezuslovnom pomoći za preduzeća. Ono što mi tražimo jeste da buduća vlada bude više naklonjena radnicima i građanima.“
Pariz u strahu od nereda
Prefekt pariske policije Loren Nunez izrazio je „zabrinutost“ zbog mogućeg dolaska izgrednika na protestnu povorku u glavnom gradu. Pozvao je trgovce da zatvore svoje prodavnice radi bezbednosti.
Kako bi se sprečilo narušavanje javnog reda i mira, na ulice će biti raspoređeno skoro 80.000 policajaca. U pripravnosti su i 24 oklopna vozila žandarmerije „Centaure“ kao i 10 vodenih topova, što predstavlja nivo bezbednosnih mera nezabeležen još od protesta „Žutih prsluka“ 2019. godine.
Poremećaji širom zemlje
Štrajk će najviše pogoditi javni prevoz, obrazovanje i zdravstvo. U železničkom saobraćaju očekuje se da će saobraćati tek svaki drugi Intercites voz i svaki treći regionalni voz (TER).
Prema navodima Frans 24, demonstranti su blokirali u Marseju fabriku oružja, smatrajući da se izvozi Izraelu. Okačili su transparent sa natpisom „Zatvoriti genodicnu fabriku“.
Rano jutros smanjena je i proizvodnja nuklearne energije za 1,1 gigavat, jer su radnici u reaktoru Flamanville 1 obustavili rad.
Sindikati su najavili masovno učešće i prosvetnih radnika, studenata, transportnih radnika, taksista i zaposlenih u industriji.
U osnovnim školama štrajkovaće svaki treći učitelj, a mobilizaciji se pridružilo čak 98 odsto apoteka u Francuskoj, što će dodatno otežati svakodnevicu građana.
Nedavno smenjena vlada Fransoa Bajroa predložila je smanjenje budžeta za oko 44 milijarde evra, a mnogi smatraju da će novi premijer Sebastijan Lekorni nastaviti istim putem štednje.
Dan demonstracija dolazi u trenutku političke krize u Francuskoj, nakon što je predsednik Emanuel Makron prošle nedelje imenovao svog bliskog saveznika Sebastijana Lekorna za trećeg premijera u roku od godinu dana – pošto su prethodna dva, Fransoa Bajru i Mišel Barnije, smenjena od strane parlamenta zbog žestokih neslaganja oko budžeta.
Glas javnosti/D01S