Poručio je da su Donjecka i Luganska oblast imale pravo da se otcepe od Ukrajine – bez pitanja Kijeva.
„To pravo im je pripadalo po međunarodnom pravu“, rekao je Putin, pozivajući se na presudu Međunarodnog suda pravde o jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova.
Prema njegovim rečima, Rusija je postupila zakonito kada je priznala nezavisnost DNR i LNR i potpisala sporazum o odbrani s njima. „Pomoć koju smo im pružili proistekla je upravo iz tog sporazuma“, dodao je.
Tema ukrajinskog sukoba bila je u fokusu, a Putin je podvukao da rešenje mora da bude trajno. „Ne samo da se zaustavi rat, već i da se spreči da se ikada ponovi“, rekao je. Spreman je, kaže, i da razgovara – i to sa svakim, uključujući i Vladimira Zelenskog. Ali… tu dolazi zadrška.
„Pitanje legitimiteta je ključno“, istakao je ruski predsednik. Rusija ne priznaje Zelenskog kao predsednika Ukrajine, jer mu je – kako podseća RIA Novosti – mandat istekao još u martu 2024. Po ukrajinskom ustavu, produženje ovlašćenja predsednika, čak ni u vanrednim okolnostima, nije predviđeno.
„Kada predsedniku istekne mandat, a svi vladini organi zavise od njegovog imenovanja – taj ceo aparat postaje nelegitiman“, rekao je Putin. I dodao: može bilo ko s ukrajinske strane da učestvuje u pregovorima, ali završni potpis moraju da stave – legalne vlasti.
Zanimljivo je i da se Putin složio sa stavom Donalda Trampa. Američki predsednik je ranije poručio da do rata u Ukrajini ne bi ni došlo da je 2022. bio u Beloj kući. Putin kaže – potpuno tačno.
Prisetiо se i neuspelih pregovora u Istanbulu te godine. Postojala je, tvrdi, formulacija koja bi bila prihvatljiva za obe strane. „Ali Kijev je, pod pritiskom, izabrao rat“, rekao je.
„Moskva je otvorena za nastavak dijaloga, ali je važno da to ne bude pod ucenom sa Zapada. Ako Kijev i njegovi saveznici odluče da idu putem mira – mi smo spremni“, zaključio je Putin.
Glas javnosti/W01S