Ukrajina i SAD su potpisale sporazum o korišćenju rudnog bogatstva i retkih minerala koji predviđa i korišćenje zaliha litijuma na teritoriji pod kotrolom Kijeva, ali se situacija na terenu se promenila, jer su nedavno Rusi preuzeli kontrolu nad nalazištem litijuma Ševčenko.
Prema izveštajima medija, u njemu se nalazi jedno od najvećih nalazišta litijuma u Ukrajini, kao i nekoliko rudnika koksa važnih za metaluršku industriju zemlje. Ova vest izazvala je veliku pažnju, jer dolazi u trenutku kada se litijum tretira kao ključna strateška sirovina 21. veka.
Dalji prodor ruskih trupa značio i preuzimanje još većeg broja strateških nalazišta, što direktno komplikuje dogovor Kijeva i Vašingtona o eksploataciji ukrajinskog mineralnog bogatstva, postignut krajem aprila, rekao je direktor američke kompanije "Kritikal metals korp" koja je ranije imala licencu za nalazište Ševčenko.
Rusko prisustvo u Ševčenku osvetljava ranjivost postojećih lanaca snabdevanja i ističe potrebu SAD da osiguraju alternativne izvore.
Od ideje o kupovini Grenlanda zbog njegovog bogatstva mineralima, do insistiranja da Ukrajina ustupi rudna bogatstva u zamenu za vojnu pomoć, Donald Tramp je kritične sirovine pretvorio u stub svoje spoljne politike. Još tokom svog prvog mandata 2017. pokrenuo je niz mera kako bi ubrzao domaću proizvodnju i preradu sirovina poput litijuma. U martu 2025. Bela kuća je dodatno pooštrila pristup, nalažući hitno izdavanje dozvola i mobilizaciju državnih sredstava za ubrzanje rudarskih investicija.
Dok Rusija vojnim akcijama obezbeđuje pristup litijumu u Ukrajini, a SAD ubrzava otvaranje novih rudnika, Evropa pokušava da kroz strateške projekte obezbedi sirovine neophodne za energetsku i digitalnu tranziciju.
Brisel je listi 47 strateških projekata na teritoriji zemalja članica u junu dodao još 13 projekata izvan EU, od Kanade preko Norveške do Nove Kaledonije.
Među njima je i srpski projekat "Jadar" kao jedan od najbolje istraženih nalazišta litijuma u Evropi.
Uvrštavanje "Jadra" na listu EU strateških projekata znači da je procenjeno da se on može razvijati u skladu sa evropskim ekološkim i tehničkim standardima. Srbiji se otvara prilika da postane deo evropskog lanca vrednosti u oblasti baterija i zelene industrije, ali i da ojača svoj geostrateški položaj u vremenu sve izraženije globalne konkurencije za kritične sirovine.
Na taj kontekst podsetio je ovih dana i američki diplomata Džon B. Kreg za briselski portal „Juronjuz“.
On je istakao da se ruskom predsedniku Vladimiru Putinu ne dopada približavanje Srbije Zapadu, naročito nakon što su EU i Nemačka potpisale sporazum o lancima snabdevanja baterijama koji uključuje pristup sirovinama iz Srbije.
Putin je možda i sam imao ambicije u vezi sa litijumskim rezervama u Srbiji, što dodatno osvetljava značaj domaćih nalazišta u širem geopolitičkom kontekstu.
Prema rečima Vladimira Rogova nalazište litijuma se nalazi u zapadnom delu Donjecke Narodne Republike, ali njegova ležišta obuhvataju i Zaporošku oblast. Ovo nalazište, osim litijuma, sadrži i dosta drugih vrednih prirodnih resursa, među kojima su niobijum, berilijum i tantal.
„Nalazište litijuma Ševčenko jednostavno je neprocenjivo sa stanovišta njegovog strateškog značaja. Zauzima površinu od oko 40 hektara“, ocenio je Rogov.
Glas javnosti/P02S