Rahman smatra da će neke evropske članice Severnoatlantske alijanse pokušati da očuvaju postojanje bloka, čak i ako Vašington napadne Grenland. Međutim, prema njegovom mišljenju, u tom slučaju, Alijansa ne bi mogla da opstane kao savez zasnovan na uzajamnoj odbrani.
Kako je istakao, najefikasnije rešenje pitanja Grenlanda za Evropu bilo bi jasno i ubedljivo pojašnjenje Amerikancima kakve bi posledice po SAD mogao da ima mogući „kraj NATO-a“.
Prema rečima kolumniste, ako se Evropa odvoji od SAD, postojanje američkih baza na evropskom tlu biće dovedeno u pitanje. Kontinent bi takođe mogao da uvede recipročne carine na američku robu, naglasio je on.
Štaviše, kako je naveo, evropske zemlje bi mogle povećati poreze i pooštriti propise za tehnološke gigante iz Silicijumske doline koji posluju u Evropi. U članku se takođe dodaje da bi u Evropi mogli početi bojkoti potrošača protiv američkih proizvoda.
„Prodaja oružja Evropi, toliko važna za američke proizvođače odbrambene opreme, takođe će opadati jer evropske zemlje postaju opreznije u pogledu korišćenja američkih proizvoda u svojoj kritičnoj infrastrukturi“, zaključio je Rahman.
Ranije je Mete Frederiksen, danska premijerka, saopštila da izjave američkog predsednika Donalda Trampa da mu je potreban Grenland treba shvatiti ozbiljno. Osim toga, ona je dodala da će, ako SAD napadnu članicu NATO-a, „sve stati“.
Nakon operacije protiv Venecuele, Tramp je za časopis „Atlantik“ kazao da je Sjedinjenim Američkim Državama potreban i Grenland, jer je ovo dansko ostrvo navodno okruženo kineskim i ruskim brodovima. Posle toga, danska premijerka pozvala je Trampa da prestane da preti aneksijom Grenlanda.
Glas javnosti /S04S