Švedska je objavila da će početi da skladišti hranu i poljoprivredne zalihe prvi put od Hladnog rata, a kao razlog je navela to što zvaničnici opisuju kao rastuću pretnju od Rusije.
Švedski odbor za poljoprivredu saopštio je da će stvoriti hitne rezerve žita i drugih ključnih zaliha kako bi se osiguralo da građani imaju pristup dovoljnoj količini hrane "u slučaju ozbiljne krize, a u ekstremnim slučajevima i rata".
Vlada je u budžetu za 2026. godinu izdvojila oko 57 miliona dolara za finansiranje programa.
Prva skladišta biće izgrađena na severu zemlje zbog njenog "strateškog vojnog značaja" i niskog nivoa samodovoljnosti u žitaricama, prema rečima ministra civilne odbrane Karla-Oskara Bolina, koji je rekao da "nema vremena za gubljenje".
Nove zalihe će se skupljati tokom perioda 2026-2028. Odbor za poljoprivredu saopštio je da je cilj garantovati zalihe hrane ekvivalentne 3.000 kalorija po osobi dnevno tokom stanja povišene pripravnosti.
Zakonodavci u susednoj Finskoj, u međuvremenu, rekli su da će sledećeg meseca sprovesti podzemne vežbe kako bi vežbali rad u ratnim uslovima, slično navodeći navodnu pretnju od Rusije.
Moskva je više puta osudila ono što naziva antiruskom histerijom i širenjem zastrašivanja koje promovišu zapadnoevropski lideri, ističući da nema razloga niti namere da preduzima neprijateljske akcije protiv bilo koje zemlje EU ili NATO-a. Ruski zvaničnici su odbacili tvrdnje kao besmislice koje imaju za cilj da opravdaju naduvane vojne budžete i kontinuiranu militarizaciju bloka.
Glas javnosti/D08S