Islam je najzastupljenija verska grupa u bečkim javnim obaveznim školama, pokazuju najnoviji podaci Fonda za integraciju u Austriji.
Pokazuje se da 29,6 odsto mlađih od 19 godina u Austriji imalo je migrantsko poreklo, kao i da se škole u Beču se posebno suočavaju sa transformacijom u pogledu verske pripadnosti.
U austrijskoj prestonici udeo studenata sa migrantskim poreklom najveći i iznosi 54,2 odsto. Od približno 518.400 mladih ljudi, jedna trećina je rođena u inostranstvu, prva generacija, dok su dve trećine rođene u Austriji i imaju roditelje rođene u inostranstvu, druga generacija.
Širom Austrije oko 26 odsto učenika u školama nema nemački jezik kao maternji. Beč je zabeležio najveći udeo sa 49 procenata, zatim slede Forarlberg sa 25 odsto i Salcburg sa 21 procentom.
Po tipu škole, posebno visoki udeo je zabeležen u osnovnim školama: 32,8 procenata, politehničkim školama oko 40 procenata i školama za decu sa posebnim potrebama 44,1 procenat.
Pogled na bečke okruge je takođe zanimljiv. Favoriten ima najveći udeo učenika čiji svakodnevni jezik nije nemački, sa 72 odsto, a slede ga 16. okrug i 11. okrug, svaki sa 67%.
Prema informativnom listu OIF-a, sve je više učenika koji se izražavaju kao muslimani. U školskoj 2024/25. godini, približno 112.600 učenika pohađalo je javne osnovne, srednje, specijalne i politehničke škole. Čak 41,2 odstonjih je ispovedalo islam, što čini najveću grupu. Oko 34 odsto njih su hrišćani i to 17,5 rimokatolici, 14,5 pravoslavci i 1,7 odstoprotestanti, dok 23 odsto nije imalo nikakvu versku pripadnost. Budizam nosi 0,2 procenta, i judaizam 0,1 odsto.
Zanimljivo je da učenici koji se izražavaju kao muslimani čine skoro polovinu učeničkog tela u srednjim i politehničkim školama, sa oko 49 odsto. Hrišćanski udeo je tamo bio između 31 i 33 odsto, dok je onih bez verske pripadnosti bilo 13 do 16 odsto. U osnovnim školama slika je bila uravnoteženija: 37,7 odstomuslimana, 32,1 odsto hrišćana, 26,2 bez verske pripadnosti.
Glas javnosti/D08S