U dokumentu piše da su lideri Evropske unije (EU) i njenih država članica, u konsultaciji sa partnerima sa Zapadnog Balkana, zaključili da današnji samit pokazuje snagu odnosa i koristi koje on donosi građanima, ali i da ruska agresija protiv Ukrajine i rastući geopolitički izazovi ističu potrebu za sve jačim vezama između EU i Zapadnog Balkana.
Kako se navodi Samit je najznačajnija prilika u godini za ponovnu potvrdu strateškog partnerstva između Evropske unije i Zapadnog Balkana.
U Briselskoj deklaraciji se pozdravlja novi dinamizam i napredak postignut od poslednjeg samita i dodaje da je ubrzanje procesa pristupanja, zasnovano na kredibilnim reformama partnera, pravednim i rigoroznim uslovima i principu sopstvenih zasluga, u obostranom interesu.
U dokumentu piše da odsustvo normalizacije odnosa između Prištine i Beograda i dalje koči oba partnera na njihovom evropskom putu i da svi sporazumi, postignuti u dijalogu, moraju da se sprovedu, posebno Sporazum o putu ka normalizaciji i njegov Aneks.
"Podrška u okviru Fonda za reforme i rast Zapadnog Balkana uslovljena je konstruktivnim angažovanjem partnera sa merljivim napretkom i opipljivim rezultatima u normalizaciji njihovih odnosa", piše u Deklaraciji.
Navodi se da je proširenje geostrateška investicija u mir, bezbednost, stabilnost i prosperitet, kako je navedeno u Granadskoj deklaraciji, kao i da hitni slučajevi našeg vremena zahtevaju održivi zamah, a da zemlje koje teže članstvu moraju da pojačaju svoje reformske napore, a sa druge strane EU da pojača svoje unutrašnje temelje i reforme.
"EU pozdravlja posvećenost partnera sa Zapadnog Balkana podržavanju evropskih vrednosti i principa, u skladu sa međunarodnim pravom, primatom demokratije, osnovnim pravima i vrednostima i vladavinom prava, i očekuje da ce to pokazati i rečima i delima preuzimanjem odgovornosti i sprovođenjem neophodnih reformi, posebno u oblasti osnovnih načela. Sloboda izražavanja, nezavisni i pluralistički mediji, rodna ravnopravnost i snažna uloga civilnog društva ključni su za obezbeđivanje funkcionalne demokratije. EU poziva partnere da garantuju prava i jednak tretman pripadnika manjina", piše u tekstu Deklaracije.
Piše i da inkluzivna regionalna saradnja, pomirenje i dobrosusedski odnosi ostaju ključni za izgradnju zajedničke budućnosti, kao i za sprovođenje međunarodnih sporazuma u dobroj veri i sa opipljivim rezultatima, uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusedstvu i saradnji sa Bugarskom.
Dodaje se da su odlučni dalji napori i dalje potrebni kako bi se negovalo pomirenje i regionalna stabilnost, kao i kako bi se pronašla i sprovela definitivna, inkluzivna i obavezujuća rešenja za regionalne i bilateralne sporove i pitanja partnera ukorenjena u nasleđu prošlosti, u skladu sa međunarodnim pravom i utvrđenim principima, uključujući Sporazum o pitanjima sukcesije, kao i preostale slučajeve nestalih lica i pitanja ratnih zločina.
"Jedinstveni smo u našoj nepokolebljivoj podršci i solidarnosti sa Ukrajinom, dok brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet od ničim izazvanog i nezakonitog ratnog agresora Rusije. Ponavljamo našu podršku sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru u Ukrajini, zasnovanom na Povelji UN i međunarodnom pravu. Nastavićemo da ulažemo u multilateralizam i sarađujemo sa partnerima kako bismo poštovali međunarodno pravo", piše u dokumentu.
Ponavlja se da usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući sprovođenje restriktivnih mera EU ostaje snažan izraz strateškog izbora partnera, a istovremeno se pohvaljuju oni partneri sa Zapadnog Balkana koji su vec u potpunosti usklađeni i pozivaju oni koji to još nisu učinili da slede taj primer.
"Ostajemo posvećeni približavanju partnera sa Zapadnog Balkana EU vec tokom procesa proširenja. Postepena integracija, sprovedena na reverzibilan način zasnovan na zaslugama, je u toku u nekoliko oblasti politike, čime se unapred ostvaruju konkretne koristi za građane i priprema teren za pristupanje. Trebalo bi razmotriti dalje predloge o postepenoj integraciji, uz odgovarajuće usklađivanje sa pravnim tekovinama EU. Napredak u ekonomskoj integraciji trebalo bi da u potpunosti očuva integritet jedinstvenog tržišta EU i jednake uslove za sve", navodi se.
Takođe, EU pozdravlja napredak u postepenoj integraciji partnera sa Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU, uključujući sprovođenje inicijativa "Jedinstveni autoput tržišta", proširenje zelenih traka između EU i Zapadnog Balkana i finansiranje modernizacije i harmonizacije graničnih prelaza, uspešno pristupanje nekoliko partnera Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), pridruživanje ili repliciranje digitalnih inicijativa, kao što su Digitalni inovacioni centri, WiFi4WB i EU digitalni identitetski novčanik i smanjenje troškova rominga podataka između EU i partnera sa Zapadnog Balkana od 1. oktobra 2023. godine.
Ističe se da će Plan rasta ubrzati socio-ekonomsku konvergenciju između Zapadnog Balkana i EU, pod uslovom da partneri sprovedu reforme vezane za EU, naglašava da je Zajedničko regionalno tržište katalizator za dublju integraciju i odskočna daska ka jedinstvenom tržištu EU.
Takođe, EU pozdravlja i nastaviće da podržava jačanje povezanosti, uključujući energetsku, transportnu i digitalnu povezanost unutar regiona i sa EU. EU nastavlja da podržava kontinuirane napore za diverzifikaciju izvora i ruta snabdevanja energijom.
Jedan od zajedničkih izazova ostaje upravljanje migracijama uz napomenu da iako je postignut napredak, potrebne su dalje akcije partnera sa Zapadnog Balkana u smislu borbe protiv trgovine ljudima, jačeg upravljanja granicama.
U dokumentu se naglašava i da zajednički napori treba da se nastave i u borbi protiv korupcije, trgovine drogom i svih oblika teškog i organizovanog kriminala, kao i u sprečavanju i suzbijanju terorizma i nasilnog ekstremizma u skladu sa novim Zajedničkim akcionim planom koji je nedavno potpisan.
Zaključuje se važnost kontinuiranih međusobnih napora u strateškoj komunikaciji, uključujuci i o koristima proširenja i postepene integracije, kao i potreba za izgradnjom poverenja, razumevanja i međudruštvenog konsenzusa.
"Računamo na naše partnere sa Zapadnog Balkana da svojoj javnosti saopšte da EU ostaje najbliži partner regiona, glavni donator, investitor i trgovinski partner i da pokažu svoju posvecenost vrednostima i reformama EU rečima i delima. Radujemo se sledecem samitu EU-Zapadni Balkan u Crnoj Gori u junu 2026. godine", navodi se u tekstu i dodaje da se Srbija nije usaglasila sa Deklaracijom.
Košta: Proširena Evropska unija znači bezbedniju, jaču i mirniju Evropu
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta izjavio je danas u Briselu nakon samita EU-Zapadni Balkan da proširena Evropska unija znači bezbedniju, jaču i mirniju Evropu.
Kako je rekao, "današnji samit je poslao jasnu poruku - čvrsto podržavamo budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji".
"Proširenje ostaje ključno za naše zajedničke ciljeve. To je pravi izbor iz tri razloga. Prvo, iz geopolitičke perspektive. Proširena Evropska unija znači bezbedniju, jaču i mirniju Evropu. Drugo, zato što proširenje jača naš zajednički prosperitet. Svako prethodno proširenje je to dokazalo", naveo je Košta.
Prema njegovim rečima, treći razlog je to što Evropska unija ostaje atraktivan i kredibilan projekat i mora ispuniti očekivanja koja ono stvara.
"Proširenje se sada kreće brže nego u poslednjih 15 godina. I moramo iskoristiti ovu priliku. Proširenje je proces zasnovan na zaslugama, a ne trka ili takmičenje između kandidata. One koji se brže kreću ne bi trebalo da sputavaju drugi. Naprotiv, oni bi trebalo da određuju tempo i služe kao inspiracija svima", rekao je predsednik Evropskog saveta.
Košta je ocenio da je tokom proteklih 12 meseci postignut dobar napredak.
"Put Crne Gore ka EU se očigledno ubrzao. Samo ove nedelje, pet pristupnih poglavlja je uspešno zatvoreno. Albanija je uspela da otvori sve pregovaračke klastere za veoma kratko vreme, poslednje tek u novembru. Sledeća godina ce biti njihov trenutak istine za ubrzanje reformi", rekao je Košta.
Što se tiče Severne Makedonije, dodao je on, pozdravljaju se koraci za jačanje regionalne povezanosti.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Košta je podsetio da je ona usvojila svoju Agendu reformi, neophodan korak za pristup Planu rasta, što ce im omogućiti da iskoriste puni potencijal podrške Evropske unije i postepene integracije.
"Što se tiče Kosova, pozdravljamo korake preduzete za izgradnju poverenja između zajednica. Predstojeći parlamentarni izbori mogu biti ključni trenutak za konsolidaciju reformi i konstruktivno uključivanje u evropski put pristupanja", izjavio je on.
Košta je dodao da, pored tehničkih detalja procesa, postoji fundamentalni politički izbor koji treba napraviti - izbor između ostajanja zarobljen u prošlosti ili kretanja napred ka zajedničkoj budućnosti u Evropskoj uniji, izbor između podele ili pomirenja i saradnje, što su sami stubovi Evropske unije.
"Samo prevazilaženjem prošlosti Zapadni Balkan može u potpunosti preuzeti svoju ulogu budućih članica EU i doprineti stabilnoj, prosperitetnoj i ujedinjenoj Evropi. Put koji je pred nama neće biti lak. Neke reforme ce biti teške, ali se isplate. I verujem da su naši partneri posvećeni ispunjenju ciljeva", rekao je predsednik Evropskog saveta.
Košta je istakao da je proširenje duboko transformativan proces.
"Moramo održati ovaj zamah. Zato cemo podržavati naše partnere u svakom koraku. EU je, i ostace, najpouzdaniji partner Zapadnog Balkana. Svi su deo evropske porodice, a Evropska unija je njihovo mesto", zaključio je Košta.
Glas javnosti/T01S