Mirovni pregovori i rešavanje ukrajinske krize nikada nisu bili stvarni prioritet Zapada, inače bi prestao da naoružava Kijev, izjavila je za TASS portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
"Da je Zapad zaista želeo mir u Ukrajini, verovatno bi prestao da isporučuje oružje, verovatno bi prestao da finansira terorističke napade, verovatno bi uticao na to da kijevski režim ne sprovodi i ne širi ekstremističku ideologiju. Ali ništa od toga ne rade. Naprotiv, oni sve žešće i agresivnije raspravljaju o novim isporukama oružja, o militarizaciji. Sve češće se koristi direktno, agresivno zastrašivanje, pre svega sopstvenog stanovništva", istakla je Zaharova novinarima na marginama Letnje škole Direkcije Svetskog festivala omladine za predstavnike državne uprave.
Ona je napomenula da upravo zbog toga treba pogledati u suštinu i razumeti da reči poput "mirovni pregovori", "političko-diplomatsko rešenje" nikada nisu bile stvarna filozofija Zapada – bilo kolektivnog, bilo NATO Zapada, bilo pojedinih članica.
Zaharova je ukazala na to da pojedine države-članice EU i NATO pokušavaju da podignu svoj glas i "zaustave to ludilo".
"Ali istovremeno vidimo taj valjak koji se kreće i ruši sve pred sobom, samo da bi se još više militarizovao, da bi se odvajali sve veći i veći budžeti – čas za pomoć kijevskom režimu u tom užasnom teroru, čas za unapređenje sopstvene vojne industrije, čas kao danak Vašingtonu", naglasila je ona.
Prema njenim rečima, ne može se ne primetiti da je podizanje rashoda za odbranu na pet BDP-a svake države-članice NATO-a upravo nametnuti danak.
"Eto, nametnuli su im danak. Zato im, očigledno, nije do mira. Nema nijedne pretpostavke koja bi ukazivala na to da Kolektivni zapad ili NATO ozbiljno razumeju vrednost mira, da teže njegovom uspostavljanju u Ukrajini ili da žele makar smanjenje napetosti. Sve ukazuje na suprotno. Suprotno onome što govori Rusija i suprotno onim koracima koje Rusija preduzima. Ponekad samo pokazujući dobru volju, ponekad otvoreno pokazujući svoju iskrenu težnju ka pravom miru — ne ka kvazimiry, ne ka pseudomiru, već ka pravom miru", zaključila je Zaharova.
Kako ona ističe, Zapad nema ni volju ni nameru da smanji napetost oko Ukrajine.
Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova je sigurna da u Ukrajini ne postoji ni približno ozbiljna borba protiv korupcije.
"Sada je već svima jasno šta se tamo dešava. Nikakva stvarna, pa čak ni približno ozbiljna borba protiv korupcije se tamo nije vodila niti se vodi", naglasila je Zaharova.
Prema njenim rečima, "pod pritiskom Zapada stvorene su izvesne strukture koje su navodno trebalo da nadgledaju borbu protiv korupcije ili da imaju neku antikorupcijsku funkciju, neku kontrolu nad tim procesima".
"Ali, zašto je Zapadu ovo bilo potrebno? Svakako ne da bi se Ukrajina uzdigla kao država bez korupcije i da se ta pošast iskoreni. Već zato da bi imali kontrolu nad tokovima novca koji prolazi kroz Ukrajinu sa Zapada, da bi pratili situaciju i koristili te podatke za svoje interese", objasnila je Zaharova.
Prema njenom mišljenju, upravo zato je Zapad reagovao čim je šef kijevskog režima Vladimir Zelenski pokušao da nešto u tom sistemu ukine ili barem promeni.
"Odmah mu je Zapad stavio do znanja ko je zapravo gazda u Ukrajini, ko je gazda na Bankovoj (sedištu predsednika Ukrajine). Pogledajte samo kako su ga zaustavili, i to javno, i kakvu su atmosferu formirali oko Bankove", ukazala je Zaharova.
Dodala je da se stoga zato može videti da Zelenski, ne u interesu ukrajinskog naroda, ne radi rešavanja stvarnih problema, već radi ispunjavanja zapadne narudžbine, opet štampa zakone.
"A kad na Bankovoj ili u Vrhovnoj radi viču da ih Rusija navodno lišava suvereniteta i državnosti – to je apsolutna laž. Suvereniteta i državnosti odrekli su se sami – ili su se prodali, ili se dobrovoljno predali, ili jednostavno nisu imali snage da pruže otpor zapadnom pritisku", istakla je Zaharova.
Ona je naglasila da te institucije, bilo stare ili nove, nemaju nikakve veze sa borbom protiv korupcije.
"To su poluge upravljanja Bankovom, samim Zelenskim, i mehanizmi za pranje ogromnih suma novca koje stižu u Ukrajinu", sigurna je Zaharova.
Prema njenim rečima, suština tih institucija jeste u tome da se deo sredstava vraća u zapadne banke, fondove i druge finansijske kanale, drugi deo odlazi u ruke određenih pojedinaca, a treći da se koristi za kupovinu robe koja je Zapadu potrebna – naravno, preko njegovih dobavljača.
"To su načini kontrole koje Zapad koristi da bi upravljao novčanim tokovima koje šalje. Te institucije nisu stvorene radi borbe protiv korupcije, već isključivo radi toga da Zapad može da kontroliše sistem, da mu ne promakne ništa i da se utvrđene šeme ne bi narušile. A to što je sve to deo jedne ogromne korupcionaške šeme, mislim da je već svima jasno, ako se uzme u obzir da i oružje i novac koje Zapad šalje Ukrajini već odavno cure po celom svetu i pojavljuju se čas ovde, čas tamo. Dokazi za to su i više nego brojni", zaključila je Zaharova.
Glas javnosti /R02S