Srebrenica je postala simbol globalističkih elita zbog nečeg drugog ali niko nikada ne pominje šta se u Srebrenici dešavalo za vreme Prvog svetskog rata ili Drugog svetskog rata.
I tada je većina srebreničkih muslimana uzimala uniforme okupatora ubijajući svoje komšije pravoslavne Srbe i narod iz kog su potekli.
Kada je Austrougarska napala Kraljevinu Srbiju jula 1914. godine i kada je poražena na Ceru avgusta 1914. godine, počinje opšti austrougarski napad na Srbiju preko Drine, sa velikim borbama na Mačkovom kamenu itd.
Negde u to vreme, jedan ludo hrabri Užičanin, četnik iz Balkanskih ratova i pitomac 32. klase srpske Vojne Akademije, dolazi na ideju da, iza linija fronta, gerilski organizuje otpor i akcije protiv austrougarskog okupatora na teritoriji Bosne koja je bila pod austrougarskom okupacijom.
Četnici su inače bili prve specijalne jedinice neke vojske u svetu, uz britanske komandose.
Srpska Vrhovna komanda uslišava tu želju i osniva Zlatiborski četnički odred pod komandom majora Koste Todorovića.
Sam Kosta Todorović bira par stotina ljudi sa kojima tajno prelazi Drinu i otpočinje žestoke borbe sa Austrougarskom vojskom.
Potpuno zbunjena i ošamućena austrougarska vojska nije znala kako da reaguje na pojavu srpske gerile iza linija fronta i major Kosta Todorović sa svojim četnicima pravi veliku pometnju nadirućoj austrougarskoj vojsci.
Četnici oslobađaju veliki deo Podrinja i čak oslobađaju Srebrenicu 5. septembra 1914. godine, iza leđa stotinama hiljada austrougarskih vojnika koji u tom trenutku počinju borbe na Drini pokušavajući da prodru u Srbiju.
Međutim, u borbama oko Srebrenice, koje postaju sve žešće, major Kosta Todorović na Karadžića brdu biva teško ranjen u obe noge i pokušava da se sa svojim četnicima skloni na sigurnije mesto.
Tu Austrougari (muslimani i Hrvati) zarobljavaju majora Kostu Todorovića zajedno sa studentom Jovanom Živanovićem Vatrenikom i odvode ih u Srebrenicu.
U Srebrenici su spremili veliku lomaču u kojoj su žive spalili majora Kostu Todorovića i Jovana Živanovića Vatrenika.
Poslednje što je Todorović uzviknuo pre no što ga je progutao plamen bilo je:
"Živela Velika Srbija!"
—septembar 1914. godine, Srebrenica, Austrugarska.
Većina četnika Koste Todorovića, koji su pošli u ovako ludo hrabru akciju, je takođe izgubilo živote oko Srebrenice.
Podvig Koste Todorovića je zadivio savezničke izveštače i o njemu je sa velikim oduševljenjem pisao francuski književnik Anri Barbi.
Veliki srpski junak Kosta Todorović danas nema spomenik ni u Srebrenici u kojoj je živ spaljen, niti u rodnom Užicu, a nema ni ulice niti trgove nazvane po njemu, dok partizanski krvnici i okupatori i danas krase srpske gradove i trgove.
Glas javnosti / Društvene mreže