Istraživanje Rojtersovog instituta pokazuje da ulogu medijskih profesionalaca sve češće preuzimaju influenseri, koji nisu obavezani novinarskim standardima, što otvara prostor za širenje dezinformacija.
Istraživanje, čije je nalaze prenelo Udruženje novinara Srbije (UNS), ukazuje da nisko poverenje publike u tradicionalne medije, kao i sve manja gledanost, čitanost i slušanost, podstiču političare, biznismene i javne ličnosti da zaobilaze klasične medije i sve češće se obraćaju podkasterima i jutjuberima koji su im naklonjeni.
Kao odgovor na konkurenciju influensera, tri četvrtine izdavača navodi da će ove godine pokušati da ohrabri novinare da se ponašaju poput njih, dok polovina planira saradnju sa influenserima radi distribucije sadržaja.
Oko trećine izdavača razmatra i njihovo zapošljavanje, najčešće za vođenje naloga na društvenim mrežama.
Kada je reč o tehnološkim promenama, više od polovine čelnih ljudi svetskih medija navelo je da veštačka inteligencija nije dovela do ukidanja nijednog radnog mesta. AI se, kako se ističe, najčešće koristi za tehničke i organizacione poslove, analizu podataka, praćenje izvora i automatsku transkripciju, kao podrška novinarskom radu, a ne njegova zamena.
Ipak, svega 38 odsto urednika, direktora i rukovodilaca bilo je optimistično u pogledu budućnosti novinarstva u narednoj godini, što je za 22 procentna poena manje nego pre četiri godine.
Kao ključne probleme navode politički motivisane napade na medije, smanjenje finansijske podrške nezavisnom novinarstvu i pad poseta onlajn portalima, naročito sa pretraživača usled razvoja AI alata.
U istraživanju Rojtersovog instituta učestvovalo je 280 urednika, direktora i rukovodilaca vodećih onlajn medija iz 51 zemlje.
Glas javnosti /B03S