Njegov doprinos frizerskom zanatu učinio ga je poznatim u Velikoj Britaniji, ali i širom Evrope. Pojedini izvori kažu da je iza njega ostala, u to vreme, imovina vredna 22 miliona funti Sterlinga.
Nikola Bizumić je od malih nogu pokazivao je sklonost ka praktičnim veštinama. Nakon osnovnog obrazovanja, otišao je u obližnji Irig kako bi naučio berberski zanat. Upravo tada počinje njegov put inovatora – u želji da ubrza i unapredi proces šišanja, osmislio je ideju za mehaničku mašinicu za kosu. Međutim, njegov učitelj nije delio taj entuzijazam, što je Bizumića navelo da pređe u Rumu i tamo položi zanatski ispit, mada ni tu nije naišao na razumevanje i podršku.
frepix
Suočen s nedostatkom sredstava i neprihvatanjem od strane lokalne zajednice, Bizumić je 1855. godine, gotovo bez novca, krenuo u London. U britanskoj prestonici konačno pronalazi podršku za svoj izum. Uz pomoć finansijera, Bizumićeva mašinica za šišanje ulazi u proizvodnju i brzo stiče popularnost širom Evrope. Do 1865. godine, mnoge evropske berbernice već su koristile njegovu mehaničku mašinicu, koja je ubrzala rad tadašnjih berbera i tako zaubek promenila frizersku industriju.
U Engleskoj je Bizumić bio poznat kao Džon Smit, i zahvaljujući svom značajnom doprinosu industriji, dobio je i plemićku titulu. Njegova mašinica ostala je u upotrebi sve do pojave električnih verzija, koje su postale novi standard. Bizumić je umro 1906. godine, ostavljajući iza sebe značajno bogatstvo i reputaciju koja ga je proslavila kao inovatora u frizerskom zanatu.
Glas javnosti /B11S