Glas Javnosti

Ko je bio Filip David? Udaljen sa RTS-a, protiv Miloševića..

Kultura
Autor: Glas javnosti

Filip David, poznati književnik, esejista, scenarista, dramaturg i dugogodišnji urednik Dramskog programa Televizije Beograda i redovni profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, preminuo je danas u 84. godini. Rođen je u Kragujevcu 1940. godine, a bio je jevrejsko-srpskog porekla.

Filip David rođen je u Kragujevcu u jevrejskoj porodici, a preminuo je danas, saopštilo je Udruženje za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju Adligat.

Njegov otac Frederik, poznat po nadimku Fred, bio je sudija u Sremskoj Mitrovici. Po izbijanju rata otac mu se pridružio fruškogorskim partizanima. David se sa majkom Rozom skrivao u selu Manđelos podno Fruške gore. Većina braće, sestara i rođaka Davidovog oca i majke su stradali u logoru na Sajmištu i u Jasenovcu.

Kao osnovac i srednjoškolac osvojio je dvadesetak književnih nagrada. Diplomirao je jugoslovensku i svetsku književnost na Filološkom fakultetu i dramaturgiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu.

Jedan je od osnivača Nezavisnih pisaca, udruženja osnovanog 1989. u Sarajevu koje je okupljalo najznačajnije pisce iz svih delova bivše Jugoslavije i osnivač Beogradskog kruga (1990), udruženja nezavisnih intelektualaca koji su se od samoga početka suprotstavljali režimu Slobodana Miloševića.

Godine 1992. je udaljen sa posla u RTS zbog osnivanja Nezavisnog sindikata Radio-televizije Beograd. Član je Grupe 99, osnovane na Frankfurtskom sajmu knjiga 1999. i jedan od utemeljivača nezavisne književne asocijacije Forum pisaca, osnovane u decembru 1999. godine.

Kolekcija knjiga sa posvetama i potpisom Filipa Davida kao i nekoliko ličnih predmeta nalazi se u Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat”, čiji je počasni član-osnivač.

Od početka rata na prostorima bivše Jugoslavije napisao veći broj angažovanih tekstova pod zajedničkim nazivom „Fragmenti iz mračnih vremena”. Tekstovi su emitovani na francuskom radiju (RFI), objavljivani u „Našoj borbi”, „Feral tribjunu” i mnogim drugim novinama i časopisima u zemlji i inostranstvu.

Knjige su mu prevođene na švedski, francuski, poljski, mađarski, italijanski, albanski, esperanto, makedonski, slovenački, hebrejski, a pripovetke se nalaze u dvadesetak antologija.

Napisao je više TV drama i filmskih scenarija i knjige pripovedaka, romana i eseja.

Dela
Zbirke pripovedaka:
  • „Bunar u tamnoj šumi“ (1964)
  • „Zapisi o stvarnom i nestvarnom“ (1969)
  • „Princ vatre“ (1987, dopunjeno izdanje 2013)
  • „Priče“ (sabrane priče, 2015)
Romani:
  • „Hodočasnici neba i zemlje“ (1995)
  • „San o ljubavi i smrti“ (2007)
  • „Kuća sećanja i zaborava“ (2014)
Eseji:
  • "Fragmenti iz mračnih vremena“ (1994)
  • „Jesmo li čudovišta“ (1997)
  • „Svetovi u haosu“ (2004)

Zajedno sa Mirkom Kovačem objavio je „Knjigu pisama 1992—1995“ (2003).

Kao dramaturg, scenarista ili koscenarista radio je, između ostalih, na filmovima Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Ko to tamo peva, Bure baruta (nagrada kritike u Veneciji, nagrada Feliks za najbolji evropski film godine), Poseban tretman (nagrada u Kanu), Paviljon 6, San zimske noći (Gran pri filmskog festivala u San Sebastijanu), Optimisti (Gran pri u Valjadolidu i Ženevi), Kad svane dan (srpski kandidat za Oskara 2012. godine).

Nagrade

Za svoj književni rad dobio je sledeće nagrade:

  • Nagrada Saveza Jevrejskih opština Jugoslavije, za pesmu „Brodovi lutalice”, 1960.[10]str. 127.
  • Nagrada lista „Mladost”, za knjigu pripovedaka Bunar u tamnoj šumi, 1964
  • Nagrada „Milan Rakić”, za knjigu kratke proze Zapisi o stvarnom i nestvarnom, 1970
  • Andrićeva nagrada, za zbirku pripovedaka Princ vatre, 1987.
  • BIGZ-ova nagrada, za knjigu pripovedaka Princ vatre, 1988.
  • Prosvetina nagrada, za roman Hodočasnici neba i zemlje, 1995.
  • NIN-ova nagrada, za roman Kuća sećanja i zaborava, 2014.
  • Nagrada „Meša Selimović”, za roman Kuća sećanja i zaborava, Tuzla 2015.
  • Nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, za roman Kuća sećanja i zaborava, 2015.
  • Nagrada „Stanislav Lem”, 2016.

Glas javnosti/B06S

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR