Voće, povrće, integralne žitarice, zdrava biljna ulja, semenke i orašasti plodovi — sve su to namirnice koje redovno povezujemo sa zdravom ishranom. Međutim, šta je sa onim namirnicama na kojima su odrasle generacije pre nas: svinjskom mašću, slaninom i lukom? Da li i one mogu imati svoje mesto u savremenoj ishrani? Nutricionistkinja objašnjava da mogu — ali uz pravilnu upotrebu i umerene količine.
SVINJSKA MAST
Svinjska mast je godinama bila kontroverzna, ali njen sastav otkriva da ima i korisnih strana. U sebi sadrži: oko 40% zasićenih masti, oko 50% mononezasićenih masti (posebno oleinske i palmitoleinske), oko 10% polinezasićenih masti. Bogata je vitaminima A, D i E, a kao i sve masnoće — vrlo je kalorična, pa je važno ne preterivati. Preporučeni dnevni unos masti ne bi trebalo da prelazi 30% ukupnih kalorija.
Masnoće pomažu u apsorpciji vitamina, a kolesterol iz masti se pod uticajem UV zraka u telu pretvara u vitamin D, važan za apsorpciju kalcijuma. Svinjska mast je odlična za kuvanje i prženje jer izuzetno dobro podnosi visoke temperature. Ima visoku tačku dimljenja, pa se smatra stabilnijom od mnogih biljnih ulja.
SLANINA
Slanina ima specifičan nutritivni sastav: oko 50% mononezasićenih masti, najviše oleinske kiseline (koje ima i maslinovo ulje), oko 40% zasićenih masti, oko 10% polinezasićenih masti. Iako se dugo verovalo da zasićene masti direktno uzrokuju bolesti srca, danas istraživanja pokazuju da takva veza nije jednoznačno dokazana. Slanina je bogata proteinima, vitaminima B grupe, selenom, fosforom, gvožđem i cinkom.
Ali, postoje dva važna upozorenja: Sadrži dosta soli, pa osobe sa visokim pritiskom moraju biti pažljive. Industrijska slanina često sadrži nitrite i nitrate, koji na visokim temperaturama prelaze u potencijalno štetne nitrozamine. Zbog toga se preporučuje da se slanina jede umerenо i što prirodnija, dok prženje na vrlo visokim temperaturama treba izbegavati.
LUK
Luk je nutritivna „bomba” i potpuno opravdano se smatra jednom od najzdravijih namirnica. Jedna glavica luka ima samo 44 kalorije, a bogata je: vitaminom C, vitaminima B grupe (folna kiselina, B6), kalijumom, antioksidansima i protivupalnim jedinjenjima.
Benefiti luka su brojni:
smanjuje trigliceride i loš holesterol,
snižava krvni pritisak,
štiti od zgrušavanja krvi,
stabilizuje šećer u krvi,
ima antimikrobno dejstvo,
poboljšava rad creva i imunitet.
Redovna konzumacija luka je jedan od najjednostavnijih načina da unapredite zdravlje. Svinjska mast, slanina i luk mogu imati svoje mesto u ishrani, ali uz umerenost i pravilan izbor. Mast i slanina nisu za svakodnevno preterivanje, dok se luk slobodno može jesti svaki dan. Balans između tradicionalnog i modernog — to je ključ zdrave ishrane.
Glas javnosti/K01S