Van školskih obaveza, 56 odsto roditelja smatra da njihovo dete provodi previše vremena na internetu, a 46 odsto veruje da je tehnologija negativno uticala na dečje emocije. Zanimljivo je da bi se polovina anketirane dece, da su na mestu svojih roditelja, takođe brinula zbog sopstvenih onlajn aktivnosti. Zabrinjavajući podatak je da je 59 odsto dece u protekloj godini videlo virtuelne video-snimke koji prikazuju ekstremno nasilje, teške povrede ili smrt.
Istraživanje, koje je za kompaniju "Aura" sprovela agencija "Talker Research", otkrilo je i da 86 odsto roditelja smatra da deca danas odrastaju brže nego prethodne generacije.
Roditeljska pravila i nadzor
Uprkos čestim svađama, 58 odsto roditelja tvrdi da su „veoma svesni“ onlajn aktivnosti svoje dece, a gotovo svi (97 odsto) već su razgovarali s decom o bezbednosti na internetu. Čak 87 odsto roditelja danas se oseća dovoljno tehnološki pismeno da s decom razgovara o onlajn rizicima i pravilno upravlja njihovim digitalnim otiskom. Za veliku većinu (95 odsto), to počinje kućnim pravilima o korišćenju interneta.
Najčešća pravila uključuju obavezno odobrenje svake digitalne kupovine (64 odsto), vremenska ograničenja na uređajima (50 odsto), zabranu korišćenja uređaja dok se ne završe domaći zadaci i kućni poslovi (49 odsto) i obavezu da roditelji znaju sve lozinke (47 odsto). Ostala pravila obuhvataju zabranu društvenih mreža do određene starosti (43 odsto), zabranu uređaja na porodičnim okupljanjima (39 odsto) i gašenje Wi-Fi mreže u određeno doba dana (19 odsto).
Posledice kršenja pravila
Ako se pravila prekrše, roditelji najčešće reaguju oduzimanjem uređaja (66%), smanjenjem vremena pred ekranom (42 ) ili razgovorom kako bi proverili da li dete nešto muči (34 odsto).
Većina dece (71 odsto) smatra da su njihovi roditelji svesni važnosti onlajn bezbednosti, ali ih 25 odsto doživljava kao prestroge, dok četiri odsto tvrdi da su previše popustljivi. Najmanje trećina dece (38 odsto) izjavila je da im se zbog svađa s roditeljima uređaji oduzimaju barem jednom mesečno, zbog čega se osećaju frustrirano (56 odsto) ili iznervirano (50 odsto).
Reč stručnjaka
„Deca se uvode u digitalni svet u ranom uzrastu, a to može biti zbunjujuće vreme za roditelje dok se nose s ovim izazovima u svojoj porodici“, rekao je dr Skot Kolins, glavni medicinski službenik u Auri.
Zatim je dodao:
„Kada je reč o bezbednim onlajn navikama, roditelji moraju biti proaktivni. Razgovor o onlajn bezbednosti trebalo bi da počne što ranije, kada deca počnu aktivno da koriste tehnologiju, a ti razgovori treba da budu opušteni, neosuđujući i otvoreni. Važno je da deca znaju da su vrata uvek otvorena za izražavanje zabrinutosti o onome što se dešava onlajn i u stvarnom životu.“
Dr Kolins dodaje da je kažnjavanje samo privremeno rešenje.
„Ograničavanje uređaja više je privremeno nego trajno rešenje kada je reč o učenju dece zdravim digitalnih navikama. Deca će pronaći načine da zaobiđu pravila ako ih se ne uči samoregulaciji i važnosti isključivanja s ekrana ili odgovornog upravljanja sopstvenim onlajn ponašanjem. Kako se pojavljuje sve više priča o opasnostima dugotrajnog korišćenja tehnologije i neprimerenog onlajn angažovanja, roditelji moraju pomoći deci da razumeju kako izgleda pozitivno onlajn ponašanje. Učenje kada je vreme da se telefon ostavi po strani kako bi se ponovo povezali s prijateljima i porodicom uživo može biti od velike pomoći, a te navike počinju kod kuće“, smatra on.
Oko čega se najviše svađate?
Prema roditeljima, glavni razlozi svađa su korišćenje tehnologije (28 odsto), kućni poslovi (25 odsto), domaći zadaci ili ocene (21 odsto), izlasci i društveni planovi (12 odsto) i ostale teme (13 odsto). Deca se uglavnom slažu: na prvom mestu je tehnologija (30 odsto), zatim kućni poslovi (24 odsto), domaći zadaci i ocene (22 odsto), izlasci (12 odsto) i ostale teme (12 odsto).