Pošto ste se i vi, verovatno, jutros razbudili uz crni aromatični, mirisni i topli napitak, nije loše da danas nešto još saznate o kafi.
Instant kafa je prvi put proizvedena u Engleskoj u 18. veku, a danas širom sveta samo u toku jedne godine ispije se više od 500 milijardi šoljica kafe. Više od 60 odsto ljudi konzumira ovaj napitak, dok su najveće kafopije Finci i Šveđani.
Bilo da se radi o kafi s mlekom, kremom, čokoladom ili crnoj, kafa je od svog otkrivanja pre više od 1.000 godina postala jedno od omiljenih napitaka na planeti. Svakog 1. oktobra, desetu godinu zaredom, obeležava se Međunarodni dan kafe, koji okuplja ljubitelje ovog napitka, kako bi podelili svoju strast prema kafi, ail i podržali milione proizvođača koji učestvuju u procesu njene obrade.
Da ljubav prema ovom napitku ne poznaje granice, govori podatak da se ni članovi posade „Apola 11“, tokom misije na Mesec, 1969. godine, nisu odvojili od svog omiljenog „Nescafé“ napitka. Iako je u našoj zemlji kafa simbol za jutarnje buđenje, razgovor, prijateljstvo, vreme provedeno sa dragim ljudima, slavlje i radost, postoje i neki zdravstveni benefiti po ljudski organizam.
Legenda kaže da je mladi pastir po imenu Kaldi iz Kafe, pokrajini u Etiopiji, krajem 6. veka primetio da su koze u njegovom stadu veoma živahne kad god jedu bobice i lišće nepoznate biljke. I sam je probao bobice i otkrio da mu daju čudnu energiju. Monasi iz obližnjeg manastira čuli su za to i brzo shvatili da se pečenjem, mlevenjem i potapanjem semenki ove biljke u vodu dobija napitak uz koji su mogli dugo da se mole. Glasine su se brzo širile, kafa je stigla do svetih gradova Meke i Medine.
Glas javnosti /U01S