Za više od 4 i po milijarde godina postojanja Mesec je preživeo nekoliko geoloških epoha, od kojih je poslednja izazvana ponajviše uticajem ljudskog faktora - razvojem kosmičkog turizma, istraživanjem površine Zemljinog satelita i iskopavanjem ruda.
Čovečanstvo je od početka kosmičkih misija na Mesec, čije su temelje postavili Rusi pre nešto više od 66 godina lansiranjem međuplanetarne stanice "Luna-2", na površini Zemljinog satelita ostavilo najmanje 181 tonu smeća, smatra glavni istoričar NASA, Vilijam Beri.
Najveći deo otpadaka potiče upravo od kosmičkih aparata i svemirskih stanica koje su do površine Meseca uspele da stignu, ali ima i onog đubreta koje je doneo i na površini Meseca ostavio i sam čovek, odnosno kosmonauti koji su se Meseca dokopali.
Među specifičnim otpadom našlo se i: 5 američkih zastava, dve golf loptice, 12 pari obuće, televizijske kamere i fotoaparati, 96 kesa sa fekalijama, čekići, klješta i lopate, rančevi, iskorišćene vlažne maramice, sredstva za ličnu higijenu, kao i prazne ambalaže od hrane.
Nagomilavanje otpadaka na Mesecu može dovesti do kaskadnog efekta Keslera: sudaranjem između sebe otpad će se usitnjavati i stvarati veći broj fragmenata, koji će se kasnije sudarati sa drugim i dodatno usitnjavati, piše ruski portal RBK Trends.
Dalje će, u nekom negativnom scenariju, ti fragmenti potencijalno odleteti sa Meseca i ući u kosmički prostor u neposrednoj blizini Zemlje i svojim postojanjem poremetiti letove kosmičkih raketa. Osim na Mesecu, smeće se nalazi i na Zemljinoj orbiti, što dodatno otežava situaciju.
Do sada čovečanstvo nije smislilo kako da ukloni smeće sa Meseca, niti iz Zemljine orbite - pretpostavlja se da se u kosmosu nalazi minimum 23.000 fragmenata otpadaka prečina 10 ili više centimetara, kao i još oko pola miliona komadića dimenzija između 1 i 10 centimetara.
Glas javnosti / R02S