Pre tačno 13 godina, rover Curiosity sleteo je na Mars, tačnije u krater Gejl. Prvobitno je misija bila planirana na dve godine, ali je ubrzo produžena na neodređeno vreme. Glavni cilj rovera je da pomogne naučnicima da utvrde da li je Mars u prošlosti mogao da podrži život. Iako je i dalje operativan i prikuplja naučne podatke, NASA je morala da izvrši brojne izmene i nadogradnje kako bi Curiosity nastavio s radom.
U najnovijem tekstu povodom godišnjice sletanja, NASA-in Laboratorija za mlazni pogon (JPL) opisuje kako se tim nosi s izazovima. Rover koristi sistem napajanja koji se zove Višenamenski radioizotopski termoelektrični generator (MMRTG), koji proizvodi energiju putem raspada plutonijuma. Kako plutonijum vremenom propada, baterijama je sve teže da se napune.
Zbog toga tim sada pažljivo planira potrošnju svakog uređaja na roveru. Zadatke konsoliduju tako da rover obavlja više aktivnosti u isto vreme na primer, komunicira s orbiterom dok pomera robotsku ruku ili vozi. Ako završi zadatke ranije, može ranije da „ode na spavanje“ i sačuva energiju za sledeći dan.
Takođe, NASA je s godinama uvela ažuriranja softvera koja omogućavaju efikasnije bušenje uzoraka i bolju vožnju po terenu. Razvijen je i algoritam koji smanjuje habanje točkova, produžavajući njihov vek trajanja.
Od sletanja, Curiosity je doneo brojne naučne uvide: otkrio je organske molekule u atmosferi i zemljištu, registrovao visoke nivoe metana (gas koji obično proizvode živa bića), i pronašao dokaze o velikim poplavama u davnoj prošlosti a voda, kao što znamo, može ukazivati na mogućnost života.
Glas javnosti /U01S