Veštačka inteligencija, koristeći Google ImageFX i predviđanja vodećih naučnika, stvorila je slike koje prikazuju kako bi ljudi mogli da izgledaju za 1.000 godina, a rezultati su izazvali brojne polemike. Stručnjaci smatraju da će nekoliko ključnih faktora uticati na evoluciju ljudske rase: tehnološki napredak, klimatske promene, mešanje populacija i mogućnost života u svemiru.
Profesor Mark Tomas, genetičar sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), istakao je da postoji mogućnost da će ljudi u budućnosti postati niži. On objašnjava da rana polna zrelost i niža visina mogu biti povezane, pa ukoliko osobe koje ranije sazrevaju budu imale više dece, takvi geni bi mogli postati dominantni u populaciji.
Naučnici smatraju da bi u narednih 1.000 godina moglo doći do promena u osobinama koje se smatraju privlačnim. Profesor Tomas kaže: "Ulazimo u svet u kojem žene same biraju i biraće muškarce koji im se dopadaju – bilo zbog inteligencije, uspeha, fizičkog izgleda ili mišićavosti. Kako bude rasla ženska selekcija, očekuje se porast ovih osobina". Na duge staze, ovo bi moglo dovesti do toga da prosečna osoba postane "malo lepša nego danas".
Revealed: What humans will look like in 1,000 years, according to scientists https://t.co/3GQQv74APr
— Daily Mail Online (@MailOnline) February 9, 2025
Velike promene očekuju se i u pogledu etničke raznolikosti. Naučnici predviđaju da će ljudi u budućnosti imati tamniju kožu i ujednačenije crte lica, jer se etničke grupe sve više mešaju. Dr Džejson Hodžson, predavač bioinformatike na Univerzitetu Anglia Ruskin, kaže: "Jedna od stvari koju bismo mogli da vidimo u budućnosti jeste rušenje granica između populacija. Ako se sadašnji trendovi nastave, videćemo manju genetsku strukturu populacija".
Genetska modifikacija mogla bi postati ključni faktor u evoluciji. Dr Hodžson objašnjava: "Već sada imamo tehnologiju koja omogućava precizno uređivanje gena pomoću CRISPR-Cas9 alata". Neki futuristi veruju da će buduće generacije moći da biraju specifične genetske osobine – poput veće otpornosti na UV zračenje ili poboljšane fizičke izdržljivosti.
Naučnici predviđaju i smanjenje ljudskog mozga usled zavisnosti od tehnologije. Profesor Robert Bruks sa Univerziteta Novi Južni Vels tvrdi da kompjuteri preuzimaju više zadataka, zbog čega prednost velikog mozga postaje manje izražena. Dr Nikolas Longrič, paleontolog sa Univerziteta u Batu, poredi ljude sa "samodresiranim majmunima", sugerišući da bi mogli postati manje kognitivno samostalni.
Ako ljudi jednog dana kolonizuju svemir, mogli bi razviti potpuno novi oblik tela. Na planetama sa niskom gravitacijom ljudi bi mogli postati viši, imati duže ruke i veće oči. NASA već beleži da astronauti rastu za 3% tokom boravka u svemiru zbog istezanja kičme. Ako bi se deo čovečanstva trajno nastanio na Marsu, nije isključeno da bi evoluirao u novu vrstu – različitu od ljudi na Zemlji.
Iako je nemoguće sa sigurnošću predvideti kako će čovečanstvo izgledati za 1.000 godina, jedno je sigurno – evolucija se ne zaustavlja. Sa brzim tehnološkim napretkom i promenama u društvu, svet budućnosti možda će izgledati potpuno drugačije od onoga što danas možemo da zamislimo.
Glas Javnosti/ T02S