Promene u rutama i redu vožnje ostavljaju ogromne posledice i po putnike i po prevoznike, a troškovi vrtoglavo rastu.
Ako pogledate mapu, prvo što upada u oči jeste neverovatan broj letelica, a drugo - rupe iznad određenih država ili njihovih delova. Nad tim područjima vazdušni saobraćaj u potpunosti je obustavljen zbog međudržavnih sukoba ili prirodnih katastrofa. Kako to utiče na putnike širom sveta i na avio-kompanije koje vrše letove?
Poslednjih desetak godina je ovakva pojava sasvim uobičajena u svetu avijacije, što predstavlja pravi izazov za sve. U nekim situacijama razlog za obilaženje određenog vazdušnog prostora mogu biti konflikti, a u drugim, recimo, erupcija vulkana i velika količina pepela u vazduhu.
Danas oko 16:00 FlightRadar24 je iz izbrojao 24.000 letelica u vazduhu.✈️ pic.twitter.com/wo4rXBRFME
— Peđa Vučetić (@Pedjijatar) June 19, 2025
Prevoznici moraju da biraju bezbednije i istovremeno najkraće moguće rute od tačke A do tačke B, piloti - da se pripreme na neočekivane situacije na letu, logističari - da predvide potencijalne promene u ruti i eventualno pripreme posadu za sletanje na neki drugi aerodrom, dok putnici moraju da se naoružaju strpljenjem kako bi stigli na željenu destinaciju.
Trenutno je potpuno obustavljen vazdušni saobraćaj iznad Izraela, Irana i Iraka, usled gorućeg sukoba na Bliskom istoku, u prethodnih nekoliko meseci je bio zatvoren i vazdušni prostor iznad Palestine, a nema aviona ni iznad teritorije Ukrajine, usled Specijalne vojne operacije Ruske Federacije.
Delimično je obustavljen i avio-saobraćaj iznad dela Rusije koji se graniči sa Ukrajinom, iz istog razloga. Aviona nema ni na Libijskom i nebu iznad Sudana. Promena ruta letova košta papreno: Boing 777, primera radi, sagori za samo sat vremena leta gorivo u vrednosti od 7.000 dolara. Osim toga, košta i duže angažovanje osoblja, piše Si-En-En.
U ovako zahtevnim uslovima, na avio-prevoznicima je ozbiljan zadatak - da isplaniraju do detalja let na najbezbedniji mogući način i unapred predvide čak i nepredvidive stvari. U suprotnom se lako može dogoditi da avion "zaluta" u nebezbedan prostor, bude pogođen raketom ili dronom, ili "progutan" oblakom vulkanskog pepela.
Iako deluje poprilično bezazleno, pepeo može ozbiljno oštetiti vitalne delove motora i prouzrokovati katastrofalne posledice. Tako je, primera radi, erupcija vulkana Ejafjadlajekidl na Islandu, ne tako davne 2010. godine, potpuno poremetila vazdušni saobraćaj u čitavoj regiji i uzrokovala štetu od oko 1,7 milijardi dolara.
Glas javnosti R02S