Glas Javnosti

ŽELITE IDEALNOG LJUBIMCA? NE, maltezeri nisu samo male bele pufne! Oni su mnogo više od toga! (FOTO+VIDEO)

Zanimljivosti
Autor: Glas javnosti

Nežna i neustrašiva pasmina pasa, maltezer - svakoga pozdravlja kao prijatelja. Njihov glamurozni beli kaput daje izgled ohole plemenitosti, ali izgled može da vara.

Ovo je snažan i moćan pas koji se ističe ne samo kao pratilac, već i kao terapijski pas i takmičar u sportovima pasa, kao što su agilnost, poslušnost, miting i praćenje.

Ali najviše od svega vole da budu sa svojom ljudskom porodicom. Čak će i ljudi koji prvi put imaju kućnog ljubimca, bez obzira da li žive u stanovima i kućama, smatrati da su ova štenad odlični krzneni članovi porodice.

Malteški pas je rasa pasa priznata od Međunarodnog kinološkog saveza u grupi patuljastih pasa i pasa za pratnju. 
Rasa koju poznajemo danas ima poreklo od pradavnih pasa koje vežemo uz nazive Jadranskog ostrva Mljeta, izgubljenog Sicilijanskog gradića Melita i ostrva Malte. Jedna je od najstarijih rasa pasa.
Po zvaničnim podelama, odnosno određivanjima zemlje porekla; maltezer ima kao zemlju porekla celokupni centralni Mediteran. Samo je patronat nad rasom dodeljen Italiji.

Najstariji crtež malteškog psa nalazi na jednoj vazi koja je pronađena u Etrurskom mestu Vulci. Na njoj je predstava jednog patuljastog psa koji podseća na špica i ima veoma dugu dlaku. Arheologija je ustanovila da se radi o Atinskoj školi, 500 godina pre nove ere. Kinolozima je od značaja natpis Melitaie koji stoji iznad slike. Upravo je Jadransko ostrvo Mljet to mesto koje se najduže kroz istoriju naziva lat. Melita, a posle toga ital. Méléda.

Aristotel daje prvi opis iako samo naziva rase, ali ne navodi mesto nastanka. Aristotel navodi naziv Melitaei catelli (Melitaeus catellus) te psa upoređuje s lat. mustelae (kunama). Grčki pisac Kalimah (lat. Callimachus) u prvom pisanom izveštaju dokumentuje poreklo mljetskog psa. Opisao je Canis melitaeus 230 godina pre nove ere kao patuljastog psa koji potiče sa ostrva Melitae, ispred jadranske obale, blizu Korčule.
Plinije Stariji (23. pr. n. e. – 79. n. e.) pisao je takođe o ovim psima i potvrdio izveštaj upravnika Aleksandrijske biblioteke, Kalimaha. Prvi koji je pogrešno naveo mesto odakle potiču ovi psi bio je Strabon (oko 60 pr. n. e. – 24. n. e.) On je napisao da ovi psi potiču sa Malte iako neki kasniji autori citirajući njegovo delo govore kako je Strabon naznačio samo da se iz grada Melita na Siciliji izvoze ovi psi. Zanimljivo je da autor navodi kako tadašnji guverner Malte ima veoma lepog malteškog psa koji se zvao lssa. Poznato je da lssa predstavlja latinski naziv za ostrvo Vis, a on je sa Hvarom, Korčulom, Lastovom i Mljetom bio grčka kolonija.

O malteškom psu pisao je i Aldrovandi (1522—1607). Najzanimljivija je u njegovom opisu podela maltezera na one s kratkom i one s dugom dlakom.

Lekar britanske kraljice John Caius izdao je 1563. godine knjigu u kojoj navodi izveštaj Kalimaha, ali takođe samostalno poistovećuje ostrvo Mljet sa Maltom i ove pse naziva malteški pinč.

Gessner je 1563. opisao ove pse uz navod da su to veoma skupi psi i da imaju belu dlaku, a na telu se javljaju crvena polja. Njihovo poreklo vidi u Francuskom gradu Lionu.
U Englesku su 1520. godine stigli prvi primerci. Ticijan Večeli naslikao je malteškog psa 1576. godine, a prva engleska slika potiče iz 1763. godine.

Popularnost ovih pasa polako je prolazila tako da je uzgoj zamro u 17. i 18. stoljeću. Opstanak rase doveden je u pitanje. Engleski izvori sa početka 20. veka govore da je rase izumrla ili pred izumiranjem.

Veruje se da je parenjem sa drugim pasminama očuvana ova rasa i stvorena čitava grupa pasa koji sačinjavaju grupu bišona. Ponekad ovu pasminu nazivaju terijerima, drugi put španijelima, ali ih Briggs ne smatra ni terijerima ni španijelima.

Do danas nije u potpunosti razrešeno kako je maltezer nastao?

Ima određenih mišljenja da su preci ovih pasa bili beli ovčarski ili pastirski psi i da je preteča malteška Canis molossus. Ovakve pretpostavke imaju veoma malo realne osnove. Mnogo je verovatnija teorija koja za osnovu uzima patuljastog belog psa poznatog u klasičnoj Grčkoj. Ovog psa poznavali su i Rimljani i Iliri i Sloveni. S obzirom na postojanje izuzetnih komunikacija između Grčke i Jadranskih ostrva, sasvim je moguće da je taj pas dospeo do Jadranskih ostrva, i da je tu doživeo svoj potpuni razvoj odnosno da se od njega razvio malteški pas.

Krajem prošlog veka počeo je sistematski uzgoj ovih pasa u Engleskoj. Polazni materijal bio je Maltese-Terrier kako su oni tada nazivali tog psa. Za taj uzgoj obavili su nekoliko uvoza sa kopna (iz Evrope), a osnovni uvozi bili su iz Nemačke i Holandije. Tada su bile dozvoljene i druge boje, a tek posle Prvog svetskog rata određeno je da maltezer može biti samo bele boje.

Prvo upisani psi bili su Motti i Affi, upisani 1904. u švajcarski rodovnik.

Malteški psić postao je de iure italijanska rasa pasa 1954. godine kada je na godišnjoj skupštini FCI u Interlakenu (Švajcarska) odlučeno da je Italija staratelj ovoj rasi pasa.

U pitanju su neustrašivi psi sa ogromnim srcem i velikom inteligencijom, mali, pametni koji su izuzetno posvećeni i verni ljudima. Uklapaju se lako u bilo koje okruženje, pa im nijedno mesto stanovanja neće predstavljati problem, mada bi trebalo izbegavati ekstremno topla ili hladna mesta. Maltezeri su izuzetno društveni psi koji u svakom vide prijatelja, pa će shodno tome zahtevati od vas puno pažnje i posvećenosti, a ukoliko ih dugo ostavite same možete kod njih očekivati i znake anksioznosti i nervoze.

Vodite računa o tome da ih ne razmazite jer će tu priliku iskoristiti da manipulišu vama, a ukoliko osete da je njihovo mesto u vašem srcu ugroženo od strane nekog drugog ljubimca, ili čak deteta, mogu postati i pomalo ljubomorni. Iako ih deca obožavaju, preporučuje se da porodice sa decom ne uzimaju maltezera dok dete malo ne poraste, jer mogu nenamerno povrediti psa koji je veoma male konstitucije. Kao i kod svih rasa, neophodna je rana socijalizacija i dresura. Budući da su maltezeri ponekad tvrdoglavi i svojeglavi možda ćete imati manjih poteškoća tokom dresiranja, ali s obzirom na njihovu inteligenciju to nije ništa što uz malo upornosti i nagrađivanja nećete uspeti da rešite.

BONUS VIDEO: Vesna Rivas ispričala psihoterapeutu šokantne detalje o svom životu...

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS



KOMENTAR