Kamen u bubregu najčešće se javlja kao posledica prisustva visoke koncetracije raznih mineralnih soli u organizmu, ali i drugih organskih i neorganskih materija. Kamenčići mogu da se formiraju u urinarnom traktu, bubrezima, ureterima i bešici. Kada postoji prevelika količina minerala ili soli u urinu, oni mogu da se spoje i natalože i da formiraju tvrd kamen. Oksalat, mokraćna kiselina i struvit (magnezijum-amonijum fosfat) su uobičajene supstance koje mogu da kristalizuju i formiraju kamenje.
Kamen u bubregu može da nastane zbog mnogih razloga, a način ishrane i zdravstveno stanje čoveka igraju najvažniju ulogu. Neki od najuobičajenih simptoma kamena u bubregu su bol, tamna ili krvava mokraća, temperatura i mučnina. Osim preporuke o načinu lečenja, lekovima ili eventualnoj operaciji, lekar može da preporuči i promenu ishrane.
Oksalati se proizvode u telu i apsorbuju iz hrane koju jedemo. Kalcijum može da se veže za oksalat i formira kalcijum-oksalatno kamenje – jednu od najčešćih vrsta kamena u bubregu. Određeni faktori mogu da podstaknu stvaranje kalcijum-oksalatnih kamenčića, kao što su nedovoljan unos vode, prevelike količine oksalata u telu i urinu i visok nivo soli u ishrani. Kako biste se borili protiv ovog problema, potrebno je:
Mokraćna kiselina je otpadni proizvod, koji nastaje kada telo razlaže purine. Purini se nalaze u skoro svim biljkama i mesu, ali neke namirnice ih imaju u nešto većim koncentracijama, ka na primer, crveno meso, meso iznutrica, plodovi mora i alkohol. Purini se razlažu u mokraćnu kiselinu i ona završava u bubrezima ili drugim delovima urinarnog trakta u procesu eliminacije iz organizma. Kada ima previše mokraćne kiseline u urinu, mogu da se formiraju kristali, koji dovode do stvaranja bubrežnih kamenaca mokraćne kiseline. Ljudi, koji imaju ovu vrstu kamenja, trebalo bi da se pridržavaju nekih pravila:
Kada vrsta kamena u bubregu nije poznata, savet je da se kozumiraju namirnice koje mogu da pomognu i olakšaju simptome:
1. Voda – Veoma je važno da osoba koja ima kamen u bubregu pije što više vode ili bar onu količinu koju je propisao lekar.
2. Limun – Limun je odličan izvor citrata za koji se smatra da čini urin manje kiselim. Kamenje mokraćne kiseline može da se formira i uvećava kada je urin kiseo, pa su limun i limete odlični za rastvaranje tih kamenaca. Sok limuna treba razblažiti vodom pre nego što se popije.
3. Pomorandže – Pomorandže, poput limuna i limete, su agrum, koji takođe sadrži citrat. I sok pomorandže, kao i limunov sok smanjuje kiselost urina, a visoka kiselost u urinu dovodi se u vezu sa nekim uobičajenim tipovima kamena u bubregu.
4. Mleko – Mleko je odličan izvor kalcijuma iz ishrane. Dok uzimanje kalcijuma putem suplemenata ima veze sa većom stopom pojave kamena u bubregu, konzumiranje iz izvora hrane kao što je mleko nosi manji rizik.
5. Mahunarke i orašasti plodovi – Mahunarke i orašasti plodovi takođe su odličan izvor kalcijuma u ishrani, koji može da pomogne da se smanji rizik od kamena u bubregu. Kada se kalcijum konzumira iz izvora hrane poput ovih, on se vezuje sa oksalatom u samom probavnom sistemu, a to znači da postoji manja šansa da se kalcijum oksalat formira u bubrezima.
6. Sočivo, grašak, pasulj – Svima su za dobro zdravlje potrebni proteini, a ova tri vegetarijanska izvora su dobra za one sa kamenom u bubregu. Nevegetarijanska proteinska hrana može da poveća rizik od kamena u bubregu te se savetuje povećanje unosa sočiva, graška i pasulja.
7. Pirinač i ovas – Pirinač i ovas takođe imaju malo oksalata. Ako želite da smanjite rizik od razvoja kamena u bubregu, možete ili da smanjite nivoe oksalata ili povećate nivoe kalcijuma kako biste vezali oksalat.
8. Brokoli – Brokoli sadrži nizak nivo oksalata što je dobro za manji rizik od kalcijum oksalatnih kamenaca, ali je takođe odličan izvor kalijuma. Kalijum je važan jer se vezuje za kalcijum što smanjuje mogućnost stvaranja kamena u bubregu. Kalijum takođe može da utiče na rastvaranje kamena u bubregu kalcijum oksalata i kalcijum fosfata.
Glas javnosti/E klinika