Kombinacija antibiotici – probiotici može igrati ključnu ulogu u očuvanju zdravlja tokom lečenja infekcija. Antibiotici su često neophodni kako bi se eliminisale štetne bakterije koje izazivaju bolest, ali njihovo dejstvo ne bira – uništavaju i dobre bakterije koje prirodno nastanjuju naša creva.
Posledica upotrebe antibiotika može biti ozbiljno narušena ravnoteža u crevnoj flori, što se najčešće manifestuje dijarejom. Zato najveći broj lekara propisuje i probiotike, koji bi trebalo da dobedu u ravnotežu dobre i loše bakterije.
Prema rečima dr Lorensa Hobermana, u našim crevima živi oko 1.000 različitih vrsta bakterija, koje ukupno čine oko 100 triliona mikroorganizama. Oko 80 odsto čine korisne bakterije, dok se štetne nalaze u manjem broju i obično su neaktivne.
Međutim, kada se ova ravnoteža naruši, a to je često usled terapije antibioticima, štetne bakterije mogu da se namnože.
– Antibiotici remete mikrobiom creva, što može da dovede do razmnožavanja štetnih bakterija. Imunski sistem reaguje, dolazi do oštećenja sluzokože, upale, i kao posledica do dijareje – objašnjava dr Hoberman.
Studije pokazuju da između 5 i čak 39 odsto ljudi koji uzimaju antibiotike razvije dijareju, u zavisnosti od vrste leka. Ipak, istraživanja potvrđuju da probiotici mogu značajno da smanje ovu nuspojavu. Jedna sveobuhvatna analiza 34 studije pokazala je da probiotici smanjuju rizik od dijareje izazvane antibioticima za oko 52%.
Ne – i upravo tu leži važan odgovor na pitanje kada ih uzimati. Ako ih uzimate istovremeno, antibiotik može uništiti korisne bakterije iz probiotika, čineći njegov efekat beskorisnim.
Preporuka dr Hobermana je da se napravi razmak od najmanje dva sata između uzimanja antibiotika i probiotika. Doktor kaže da redosled nije važan – bitno je da postoji taj vremenski razmak. Takođe, važno je da se sa uzimanjem probiotika nastavi još najmanje nedelju dana nakon završetka terapije antibioticima.
Njegov kolega dr Bryan Tran savetuje da birate probiotike koji sadrže više različitih sojeva bakterija. Idealno je od 5 do 10. Istraživanja su pokazala da su ovakvi probiotici efikasniji u prevenciji dijareje nego oni sa samo jednim sojem.
Takođe je preporučljivo birati probiotike sa odloženim dejstvom (engl. delayed-release), koji štite bakterije od želudačne kiseline i omogućavaju im da stignu netaknute do creva, gde i treba da deluju.
Glas Javnosti/T02S