Jogurt je odličan, ali na scenu se vratio i kefir, napitak bogat probioticima, koji posebno na TikToku dobija pohvale za svoje zdravstvene benefite (neki tvrde da im je svakodnevno konzumiranje očistilo kožu).
Ali da li je kefir zaista zdraviji od klasičnog grčkog jogurta? Dijetetičarka Frances Largeman-Roth objašnjava za realsimple.com.
„Grčki jogurt se pravi tako što se obični jogurt procedi do tri puta kako bi se uklonila surutka“, objašnjava Largeman-Roth. Ovaj proces rezultira kremastijom teksturom i višim sadržajem proteina nego kod običnog jogurta. Pošto surutka sadrži mlečni šećer, procedura smanjuje prirodni šećer i olakšava varenje ljudima sa netolerancijom na laktozu.
Nutritivne vrednosti (100 g, oko ½ šolje, nemasni, obični jogurt):
Kalorije: 73 kcal
Proteini: 9,95 g
Ugljeni hidrati: 3,94 g
Masti: 1,92 g (zasićene 1,23 g)
Kalcijum: 115 mg
Vitamin B2: 0,23 mg
Vitamin B12: 0,52 µg
Grčki jogurt je bogat proteinima i probioticima, a u pogledu proteina značajno nadmašuje kefir – pola šolje grčkog jogurta ima više od duplo proteina nego ista količina kefira.
Kefir je fermentisani mlečni napitak sa kiselkastim ukusom. „Pravi se fermentacijom mleka uz pomoć kefir zrna, koja nisu žitarice u klasičnom smislu, već skupovi mlečno-kiselih bakterija, kvasca i polisaharida. Zrna se dodaju u mleko i fermentišu na sobnoj temperaturi 12–48 sati“, objašnjava Largeman-Roth.
Nutritivne vrednosti (100 g, oko ½ šolje, nemasni, obični kefir):
Kalorije: 43 kcal
Proteini: 3,79 g
Ugljeni hidrati: 4,77 g
Masti: 1,02 g (zasićene 0,66 g)
Kalcijum: 130 mg
Vitamin D: 41 IU
Kefir obično sadrži više probiotika od grčkog jogurta – jedna šolja ima čak 25–30 milijardi živih bakterija, što ga čini pravim saveznikom za zdravlje creva. Takođe, bolji je izvor kalcijuma i vitamina D, a redovno konzumiranje može pozitivno uticati i na kožu jer pomaže u održavanju ravnoteže tzv. „gut-skin axis“ – veze između creva i kože.
Sve zavisi od vaših ciljeva.
Grčki jogurt – više proteina, duže osećanje sitosti i energija.
Kefir – više probiotika, podrška zdravom mikrobiomu creva i bolja apsorpcija kalcijuma.
Largeman-Roth ističe da je najbolje uključiti oba u uravnoteženu ishranu, uz dovoljno prebiotičkih vlakana iz biljnih namirnica, kako bi vaša creva bila zdrava, što pozitivno utiče i na imunitet.
Zaključak: Ne morate birati – kombinujte kašiku grčkog jogurta i gutljaj kefira i obezbedite svom telu sve prednosti ovih probiotičkih namirnica.
Glas javnosti /U01S