Svima je potreban šećer u krvi koji se zove glukoza, da bi ćelije obezbedile energiju. Organizam dobija glukozu iz hrane i pića koji se unose u telo.
Nakon jela, hormon koji se naziva insulin nakratko raste u telu. Insulin pomaže telu da apsorbuje glukozu iz krvi, na taj način da glukoza može da se koristi kao energija.
Jednostavna analiza krvi može da se proveriti nivo šećera u krvi. Iako količina može da raste i pada tokom dana, postoji test krvi (analiza HbA1c) koji meri prosečan nivo šećera u krvi tokom oko 3 meseca.
Zašto je nivo šećera u krvi važan?
Ukoliko telo nema dovoljno insulina da kontroliše šećer koji se unosi konzumiranjem hrane i pića, šećer ostaje u krvotoku. To se dešava kod insulinske rezistencije, što znači da telo ne reaguje pravilno na insulin.
Osobe obolele od dijabetesa obično imaju visok nivo šećera (glukoze) u krvi, ali postoji rizik od pada šećera u krvi, što dovodi do hipoglikemije. Zbog toga je provera šećera u krvi od suštinskog značaja, kako bi se utvrdilo da li je nivo šećera u krvi dobro regulisan ili je pacijent često hiper- ili hipoglikemičan.
Tokom vremena, visoki nivoi šećera u krvi mogu da oštete krvne sudove, što dovodi do zdravstvenih problema kao što su koronarna bolest srca, bolest bubrega i dijabetička bolest oka.
Zbog toga je važno da osoba zna ukoliko ima visok šećer u krvi, kako bi mogla da kontroliše nivo šećera i smanji rizik od ovih komplikacija.
Koji su normalni nivoi šećera u krvi?
Prema Britanskoj fondaciji za srce (British Heart Foundation), za većinu zdravih osoba, normalni nivoi šećera u krvi su:
Za pacijente sa dijabetesom, ciljni nivo šećera u krvi je sledeći:
Provera nivoa šećera u krvi pomaže i da osobe sa dijabetesom uvide kako njihovo telo reaguje na različite intervencije lečenja, kao što su promene u ishrani, lekovi ili fizička aktivnost. Na taj način lekari mogu da prilagode dozu leka, uključujući insulin, ili da savetuju različite preporuke za ishranu ukoliko su vrednosti šećera u krvi izvan ciljanog opsega.
Kako može da se proveri nivo šećera u krvi?
Šećer u krvi određuje se putem analize krvi, uzimanjem uzorka krvi iz prsta ili vene, koji se vrši ujutru natašte (na prazan stomak, posle noćnog gladovanja od minimum 8 sati). Ukoliko postoji visok nivo šećera u krvi, potrebno je uraditi dodatna testiranja.
Dnevni profil pruža najdragocenije podatke o nivou šećera u krvi i postoji nekoliko načina da se prati nivo šećera u krvi:
Analiza HbA1C se radi svakih nekoliko meseci u laboratoriji, dok merenje šećera pomoću glukometra i CGM test može redovno da se koristi kod kuće.
Šta je HbA1c?
Glikozilirani hemoglobin ili HbA1C je parametar koji pokazuje prosečnu koncentraciju glukoze u krvi u poslednja 2-3 meseca. HbA1c nastaje kada se višak glukoza u krvi veže za crvena krvna zrnca. Pošto crvena krvna zrnca preživljavaju do 3 meseca, analiza HbA1C pokazuje prosečni nivo šećera u krvi za to vreme.
Što je viši nivo glukoze u krvi u određenom periodu, biće viši i nivo HbA1c.
Kada se radi analiza HbA1c?
Konačni metod testiranja šećera u krvi je analiza HbA1c i obično se radi dva puta godišnje, kada lekar to odredi. Ova analiza se radi kada postoji sumnja na opasnost od razvoja dijabetesa ili predijabetesa, ili kod osoba koje imaju predijabetes i potrebno je da se njihovo stanje prati.
Kod HbA1c testa krvi rezultati prosečnog nivoa glukoze u krvi u poslednja tri meseca izraženi su u procentima (%), kao i u mernim jedinicama mmol/mol:
Kako smanjiti nivo šećera u krvi?
Nivo šećera u krvi može da se smanji uz zdravu, uravnoteženu ishranu, koja ograničava dodane šećere i rafinisanu ili prerađenu hranu, a uključuje puno voća i povrća, pasulja, mahunarki, nemasnih proteina i izvora zdravih (nezasićenih) masti.
Iako ovaj način ishrane neće odmah smanjiti šećer u krvi, tokom vremena zdrava ishrana i redovna vežba mogu da smanje šećer u krvi na poželjan nivo.
Glas javnosti /B06S