Pneumotoraks se definiše kao nakupljanje vazduha u pleuralnom prostoru između pluća i zida grudnog koša. Često se ovo stanje naziva i kolapsom pluća, jer dovodi do delimičnog ili potpunog kolapsa ovog vitalnog organa.
Prema rečima našeg sagovornika postoje različite klasifikacije pneumotoraksa, a jedan se smatra jednim od vitalno najugrožavajućih životnih stanja u medicini.
- Najčešće se definiše po uzroku kao kao spontani ili traumatski. Spontani može biti primarni ili sekundarni. Patofiziološki, pneumotoraks može biti otvoreni, zatvoreni ili tenzioni. Tenzioni pneumotoraks se smatra jednim od vitalno najugrožavajućih životnih stanja u medicini. Iz ugla radiologa pneumotoraks se može kvantifikovati kao delimičan (parcijalni) što se manifestuje delimičnim prisustvom crne površine na rentgenskom snimku uz ipak veće prisustvo parenhima pluća u odnosu na tu senku. Ukoliko je totalni (potpun) na snimku se vidi skoro potpuna crna površina bez ili uz minimalno prisustvo plućne senke - navodi prof. dr Marić.
Vodeći uzročnik sekundarnog pneumotoraksa je hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP).
- Ova bolest se često javlja kod raznih imunodeficijentnih stanja kao što je AIDS. Može se javiti u bilo kom životnom dobu, ali se dva pika incidence izdvajaju, između 20 i 30 godine i između 60 i 70 godine. Prva grupa je više povezana sa primarnim spontanim pneumotoraksom dok je druga grupa u vezi sa sekundarnim pneumotoraksom što je u korelaciji sa pojavom hronične obstruktivne bolesti pluća koja je češća u ovoj dobnoj grupi. Pušenje takođe značajno doprinosi povećanom riziku - navodi prof. dr Marić.
Traumatski pneumotoraks obično je, kao što i ime kaže, uzrokovan povredom zbog koje nastaje prekid kontinuiteta spoljašnje i unutrašnje plućne maramice što može biti posledica kontakta sa fragmentima prelomljenog rebra ili više njih.
- Pored osećaja bola u grudnom košu koji je jak i probadajući, dominantan simptom je i osećaj nedostatka vazduha praćen gušenjem. Kod tenzionog pneumotoraksa ti simptomi su još naglašeniji, i ukoliko se ne napravi hitna komunikacija između spoljašnje i unutrašnje sredine može doći i do fatalnog ishoda. Takve scene su opisane i u nekim akcionim filmovima kada se vrhom hemijske olovke učini ubod kroz međurebarni prostor, a to prati zvuk kao kada se probuši guma na automobilu, odnosno pojavi se vazduh pod pritiskom.